Rizik i uticaj
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization, WHO), loš radni okoliš je među prvih deset faktora rizika za zdravlje.
Naglašena je potreba zaštite i unapređenja zdravlja i sigurnosti na radu na način eliminacije i/ili kontrole opasnosti i rizika u radnom okolišu. Na taj način se postiže unapređenje zdravlja i radne sposobnosti radnih ljudi. Problem sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu je posebno složen u zemljama u razvoju kakva je naša gdje se rad često odvija putem starih tehnologija i upotrebom stare opreme, neadekvatne organizacije posla ili nejasno definisanih radnih zadataka bez provedene procjene rizika (neidentificirani faktori rizika), bez monitoringa faktora rizika (nužno je provoditi preventivne preglede radnih uslova i procjene rizika periodično, svake godine ili svake 2-3 godine), dovoljnog poštovanja postojećih propisa i zdravstvenog nadzora nad radnicima, bez registra rizika na radnim mjestima i evidentiranim radnim mjestima s povećanim rizikom.
Rizik za javno zdravlje, sigurnost i zaštitu
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization, WHO), loš radni okoliš je među prvih deset faktora rizika za zdravlje. Prema podacima Međunarodne organizacije rada (eng. International Labor Organization, ILO) ukupna svjetska radna snaga broji 2.8 milijardi ljudi. Svake godine od povreda ili od bolesti u vezi s radom smrtno strada više od 2.3 miliona radnika. Taj broj mogao bi uskoro i da se poveća zbog brze industrijalizacije u nekim zemljama u razvoju. Smatra se da svake godine iskustvo nesreću na poslu ima oko 268 miliona ljudi i zbog toga izgube najmanje tri radna dana, a 160 miliona oboli u vezi sa radom (evidencije po EUROSTAT-u).
- Procjena rizika koje nastaju sa starenjem Dob je tek jedan od aspekata raznovrsne radne snage. Procjena rizika koji nastaju zbog dobi podrazumijeva uzimanje u obzir obilježja povezanih s dobi različitih dobnih skupina pri procjeni rizika, uključujući moguće promjene u funkcionalnim sposobnostima u odnosu na zdravstveno stanje. Rizici koji se odnose na radnike starije dobi osobito uključuju: 1. veliko fizičko radno opterećenje, 2. opasnosti povezane s radom u smjenama, 3. topla, hladna ili bučna radna okruženja.
- Spolne razlike u odnosu na sigurnost i zdravlje na radu Muškarci i žene nisu jednaki u biološkom smislu (postoje spolne razlike), a poslovi koje obavljaju, njihovi radni uvjeti i način na koji društvo postupa prema njima nisu jednaki (postoje razlike u odnosu sa upravljanjem fizičkim i emocionalnim opterećenjima 18 na radu prema spolnoj pripadnosti).
- Psihosocijalni rizici Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu. Oni znatno utiču na zdravlje pojedinaca, radne organizacije i nacionalnu ekonomiju. Otprilike polovina evropskih radnika smatra da je stres česta pojava na njihovu radnom mjestu, a na stres otpada otprilike polovina svih izgubljenih radnih dana. Kao mnogi drugi problemi povezani sa psihičkim zdravljem, stres se često pogrešno tumači ili stigmatizira. Međutim ako ga se tumači kao organizacijski problem umjesto kao krivnja pojedinca, psihosocijalnim rizicima i stresom može se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu. Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg dizajna, organizacije i upravljanja poslom, kao i loše socijalne komunikacije na poslu, te mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda kao što je distres povezan s poslom, sindrom izgaranja na poslu ili depresija, te poremećaji tjelesnog zdravlja.
Poslovni rizik i mjere za ublažavanje
Na osnovu procijenjenih rizika na radnim mjestima i mjestima rada u radnoj okolini, aktom o procjeni rizika se utvrđuju način i mjere za sprečavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika na najmanju moguću mjeru. Mjere koje se utvrđuju mogu biti:
- promjene u tehničko-tehnološkom procesu rada zamjenom opasnih segmenata u radnom procesu manje opasnim,
- održavanje sredstava rada u ispravnom stanju i vršenje propisanih periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava rada i opreme,
- vršenje propisanih periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime,
- smanjenje vremenske izloženosti radnika utvrđenim fizičkim, hemijskim, biološkim štetnostima i negativnom uticaju mikroklime,
- uklanjanje štetnih materija iz upotrebe ili zamjena manje štetnim,
- postavljanje izolovanih kabina,
- ograničavanje dijela tehničko-tehnološkog procesa, odnosno štetnog uticaja na radnu okolinu postavljanjem pregrada, okvira i dr,
- uvođenje mehanizacije radi zamjene fizičke prisutnosti radnika,
- osiguravanje propisanih uvjeta za siguran i zdrav rad u radnoj okolini,
- osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad,
- periodične provjere teorijske i praktične osposobljenosti radnika za siguran i zdrav rad za radnike na radnim mjestima sa povećanim rizikom, sa utvrđenim rokovima,
- osiguravanje sredstava i opreme lične zaštite na radu i održavanje u ispravnom stanju, m) upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične ljekarske preglede,
- ergonomske mjere,
- izmjene u organizaciji rada i dr.
Izvori:
Sigurnost i zaštita zdravlja na radu, prof. Dr. Sc. Nurka Pranjić
Procjena rizika – zaštita na radu, Refam Creative Solutions
